Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu

Objavljen je 5. broj našega književnog časopisa, Riječ više! Pročitajte priče i pjesme naših međimurskih i varaždinskih spisatelja i spisateljica, kako onih poznatih, tako i onih koji se po prvi puta javljaju svojim prilozima.

Poseban dio časopisa posvećujemo našim susjedima iz Slovenije. Donosimo niz priloga Bojana Ekselenskog, Andreja Ivanuše, Dominika Lenarčiča i Barbare Ribič Jelen.

Na kraju broja pročitajte prikaze novih i starih izdanja Petrane Sabolek, Miroslava Gakića i Nikole Pavića, kao i intervju s Miroslavom Gakićem.

Čitav broj dostupan je besplatno u formatu PDF (na stranici časopisa), a uskoro će biti i otisnut je mi i dalje volimo papir. 🙂

Ugodno čitanje!

Krunoslav Mikulan: Nazivi hrvatskih vojnih činova, zvanja i dužnosti (povijesno-jezikoslovni pregled)

1. dio: Razdoblje Habsburške i Austro-Ugarske Monarhije te Države Slovenaca, Hrvata i Srba

Kliknite na naslovnicu da biste knjigu spremili na računalo u formatu pdf.

Nakon „malog“ zakašnjenja zbog objektivnih i subjektivnih okolnosti, izašao je četvrti broj našega časopisa Riječ više! Čak trideset i dvoje autora i autorica sudjelovalo je svojim prilozima za ovaj broj. Ovoga puta posebni odjeljci posvećeni su spisateljima i spisateljicama iz Srbije i našim mladim suradnicima – polaznicima književne radionice čakovečke Gimnazije Josip Slavenski.

Časopis je u formatu PDF i slobodno se može preuzeti sa stranice časopisa (kliknite na naslov na gornjem izborniku i zatim na naslovnicu).

Ugodno čitanje!

Krunoslav Mikulan: Od fantastičnosti realizma Lake Districta do realističnosti fantastike škole magije
(prožimanje fantastičnog i realističnog u djelima Arthura Ransomea i Joanne Kathleen Rowling)

Pozivamo vas na sudjelovanje u Drugome međunarodnom znanstvenom skupu Centra za istraživanje Međimurja „Migracije, prijenosi i utjecaji“, koji će se održati od 6. do 8. studenoga 2025. godine u Murskom Središću i Čakovcu.

Kao pojava prisutna od prapovijesnoga doba, migracije su imale ključnu ulogu u oblikovanju društva i kultura potičući razmjenu ideja, znanja, običaja i tehnologija. Posljednjih nekoliko godina ova je tema privukla pozornost hrvatske znanstvene i šire javnosti zbog suvremenih migracijskih tokova. U raspravama se pritom ističu različiti aspekti migracija uključujući demografske promjene, odlazak radno sposobnog stanovništva u inozemstvo te priljev novog stanovništva u potrazi za boljim životnim uvjetima pri čemu migranti u novim sredinama nailaze na niz izazova i prilika, a sredine u koje pristižu suočavaju se s trajnim promjenama i pozitivnih i negativnih aspekata. Ovakvi trendovi oblikuju naša društva potičući rasprave o njihovim uzrocima te kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim posljedicama. Međutim, unatoč njihovoj trenutačnoj aktualnosti, migracije nisu isključivo suvremeni fenomen. Njihovo interdisciplinarno proučavanje u povijesnom kontekstu može pružiti dublji uvid u obrasce mobilnosti i njihovu ulogu u društvenim, gospodarskim, kulturnim i drugim procesima. Štoviše, analiza prošlih iskustava može pridonijeti boljem razumijevanju suvremenih migracijskih izazova, kako u akademskim istraživanjima, tako i u javnim raspravama. Pojam migracija pritom ne obuhvaća samo trajnu promjenu boravišta, već i različite oblike mobilnosti, bilo kratkotrajnog ili dugotrajnog, jednokratnog ili ponavljajućeg karaktera. Naposljetku, migracije su neodvojivo povezane s prijenosom ideja, jezika, običaja, vjerovanja i ostalih nematerijalnih vrijednosti koje pridonose specifičnostima pojedinih društava i/ili područja. Premda su u proteklom razdoblju migracije bile predmet znanstvenih skupova i konferencija održanih u različitim hrvatskim i europskim gradovima, smatramo da ova problematika svojom aktualnošću i važnošću nikako nije iscrpljena te i dalje predstavlja značajno znanstveno i društveno područje istraživanja. Proučavanje migracija jedna je od najvažnijih istraživačkih tema za humanističke i društvene znanosti u suvremeno doba jer će upravo reakcija na procese koji su već započeli trajno formirati naša društva.

Moguća područja istraživanja koja otvara ova tema su:

• suvremeni migracijski izazovi i prilike;
• različiti pristupi migracijskim politikama, uključujući multikulturalnost, regulaciju granica i modele upravljanja migracijskim procesima, kao pokušaji davanja odgovora na izazove suvremenog doba;
• iskustva integracije i percepcija novodoseljenog stanovništva;
• utjecaj iseljavanja na gospodarsku, demografsku i identitetsku sliku pojedinoga prostora;
• migracije tijekom prošlosti na hrvatskome povijesnom ili širemu prostoru;
• prijenosi ideja, jezičnih resursa, znanja, običaja, vjerovanja i drugih nematerijalnih vrijednosti tijekom povijesti.

Nabrojene stavke prijedlog su tematskih cjelina unutar kojih je moguće provesti mnoga istraživanja. Međutim, odabir teme izvan njihova opsega nije ograničavajući čimbenik za sudjelovanje u skupu. Pozivamo stoga potencijalne sudionike da predlože i druga istraživačka pitanja povezana s migracijama i prijenosima ideja koja nisu obuhvaćena prethodnim prijedlozima.

Molimo zainteresirane sudionike da dostave sažetke svojih izlaganja (do 1200 znakova s prazninama) s kratkim životopisom (do 600 znakova s prazninama) do 1. svibnja 2025. na e-mail adresu Centra za istraživanje Međimurja: centarmedimurje@gmail.com. Obavijest o prihvaćanju sažetaka bit će poslana najkasnije do 1. srpnja 2025. Nakon skupa predviđeno je objavljivanje zbornika s recenziranim radovima. Upute o predaji radova sudionicima će biti poslane naknadno.

ZNANSTVENO-PROGRAMSKI ODBOR:

• dr. sc. Péter Bedők, Mađarski državni arhiv, Budimpešta
• v. asist. dr. sc. Tomislav Belić, Sveučilište u Zagrebu
• Vjekoslav Blazsetin, asistent, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
• doc. dr. sc. Petar Feletar, Sveučilište u Zagrebu
• dr. sc. Krisztina Glavanics, Tehnička škola ekonomije i informatike Boldizsár Horváth,
  Szombathely
• dr. sc. Filip Škiljan, znanstveni savjetnik, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
• prof. dr. sc. Nataša Štefanec, Sveučilište u Zagrebu
• izv. prof. dr. sc. Katharina Klara Tyran, Sveučilište u Helsinkiju
• dr. sc. Marinko Vuković, viši znanstveni suradnik, Institut za istraživanje migracija, Zagreb

DODATNE INFORMACIJE:
Skup će se održati na dvije lokacije u Međimurju – u Murskom Središću i Čakovcu (međusobna udaljenost 17 km). Tijekom prva dva dana održat će se izlaganja, a treći je dan skupa rezerviran za zajednički izlet sudionika kojima će se predstaviti turistička ponuda Međimurske županije. Radni su jezici skupa hrvatski i engleski. O mogućnostima korištenja ostalim jezicima postići će se individualan dogovor s izlagačima.

Za sudjelovanje u skupu ne plaća se kotizacija. Troškovi puta i smještaja sudionika nisu pokriveni. Organizatori pokrivaju trošak ručka tijekom sva tri dana skupa i izlet tijekom trećega. Suorganizatori su skupa Muzej Međimurja Čakovec i Centar za kulturu „Rudar“ Mursko Središće. Za sve dodatne informacije i upite možete se obratiti organizatorima skupa na: centarmedimurje@gmail.com.

Sukladno odluci Predsjedništva Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu o njenom pokretanju u čast preminulog akademika Feletara, a sa svrhom poticanja istraživačkog rada učenika osnovnih i srednjih škola na području Međimurske županije, Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu raspisuje

NATJEČAJ ZA NAGRADU „DRAGUTIN FELETAR“
ZA NAJBOLJI UČENIČKI ISTRAŽIVAČKI RAD.

Zaprimaju se dosad neobjavljeni radovi opsega od minimalno 5 kartica teksta koji na istraživački način pristupaju temama iz povijesti, narodnih običaja i baštine, religije, geografije i drugih srodnih područja. Uz rad potrebno je pripremiti i izlaganje. Učenički radovi zaprimaju se do 16. travnja 2025. godine, a odluku o najboljim radovima donijet će tročlano povjerenstvo nakon što će istraživanja biti predstavljena u travnju na datum koji će se odrediti naknadno.

Dodjela nagrada najuspješnijim učenicima održat će se nakon prezentacije radova, dok će nagrađeni tekstovi biti objavljeni u posebnom časopisu koji će Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu pokrenuti. Hoće li biti izdan svake godine ovisi o opsegu i broju radova.

Nagrade se dodjeljuju u dvije kategorije; zasebno osnovnoškolcima i srednjoškolcima, u sljedećim iznosima: 200 eura (1. nagrada), 150 eura (2. nagrada), 100 eura (3. nagrada). Uz vrijedne novčane nagrade, učenici i njihovi mentori na dar dobivaju i knjigu iz nakladničkoga programa Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu.

Radovi se šalju na adresu e-pošte: matica.cakovec@gmail.com, a uz njih se navodi ime i prezime učenika, škola, razred koji učenik polazi te ime i prezime mentora/voditelja.

Na samome kraju godine objavljujemo nove brojeve književnoga časopisa Riječ više! i znanstvenoga časopisa Hrvatski sjever.

Časopis Riječ više! došao je do svoga trećega broja i u njemu objavljujemo priče, pjesme i prikaze trideset i jednoga autora/autorica. Posebni odjeljci posvećeni su spisateljima i spisateljicama iz Crne Gore te našim čakovečkim gimnazijalcima.

Hrvatski sjever s prekidima izlazi od 1996. godine a ove je godine stigao do čak sedamnaestoga godišta. Objavljuje znanstvene i stručne radove, uglavnom o temama povezanima s Međimurjem.

Časopisi su u formatu PDF i slobodno se mogu preuzeti s njihovih stranica (kliknite na naslovnice ili na naslove u izborniku na vrhu).

Ugodno čitanje!

U petak, 24. studenoga, u Restoranu „Kristal“ održano je predstavljanje novoga broja godišnjaka Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, Hrvatskoga kajkavskog kolendara, za 2024. godinu. Ovaj časopis, koji je time doživio svoju 32 godinu izlaženja, najdugovječnije je glasilo čakovečkog Ogranka te jedan od njegovih zaštitnih i najprepoznatljivijih simbola. Ove godine Hrvatski kajkavski kolendar posvećen je čuvanju spomena na preminulog akademika Dragutina Feletara i gospodarstvenika Đuru Horvata, a na četiristotinjak stranica okupio je sedamdeset i jednog autora.

Novi broj Kolendara pred okupljenim autorima i suradnicima predstavili su predsjednik Ogranka Matice hrvatske Zoran Turk, glavna urednica Anita Novak te pomoćnik urednice i voditelj Matičinog ureda Saša Vuković.

Pozvavši okupljene da minutom šutnje odaju počast Feletaru i Horvatu, predsjednik Turk istaknuo je već tradicionalno mjesto Hrvatskog kajkavskog kolendara u godišnjem planu aktivnosti Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, zahvalivši pritom svima koji su kroz tri desetljeća sudjelovali u njegovom nastajanju, nastavljajući ga u neprekinutom kontinuitetu do današnjeg dana.

Glavna urednica Anita Novak potom je okupljenima ukratko predstavila ovogodišnju koncepciju Kolendara, posebno ističući niz okruglih obljetnica važnih za međimursku i hrvatsku prošlost koje obilježavamo ove i iduće godine. Također, najavljene su i neke koncepcijske promjene u idućim brojevima. Naposljetku, pomoćnik urednice Saša Vuković zahvalio je svim sponzorima na dugogodišnjoj potpori, istaknuvši kako su ove godine postignuti iznimni rezultati u dogovoru otkupa Kolendara.

Umjetničkim nastupom promociju su uljepšali prof. Nikola Mutvar i Tara Vidović, učenica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, koja je izvela dvije tradicionalne međimurske popijevke, te Dejan Buvač recitacijom odabranih stihova akademika Dragutina Feletara.