Predsjednik
Zoran Turk

Potpredsjednici
Ivan Pranjić, Krunoslav Mikulan

Tajnica
Anita Novak

Park Rudolfa Kropeka 2
40 000 ČAKOVEC
Republika Hrvatska

Kontakt: voditelj ureda Saša Vuković, +385 (0)40 314 080 / 098 164 1603

E-mail: matica.cakovec@gmail.com

 

Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu (1936.-2023.)

Dana 16. veljače 1936. godine osnovan je Pododbor Matice hrvatske u Čakovcu na čelu s Franjom Jelačićem, profesorom Učiteljske škole u Čakovcu. Potpredsjednik je bio Antun Matasović, ravnatelj Trgovačke škole i književnik, tajnik Gaston Tabor, također profesor Učiteljske škole, a članovi Upravnog odbora bili su Teodor Košak, ljekarnik, Ljuboslav Kuntarić, profesor Učiteljske škole, Matija Maceković, poduzetnik, dr. Grgur Kovačić, sudac kotarskoga suda; članovi Nadzornoga odbora bili su dr. Ante Odić, odvjetnik, o. Mihovil Troha i Mihovil Radulović, šef porezne uprave.

Pododbor je u početku djelovao u nezavidnim uvjetima jer nije imao stalno sjedište. Ustanovna sjednica održana je u vatrogasnom domu, prve sjednice Upravnog odbora održane su u jednoj restauraciji te u stanu odvjetnika dr. Odića, a u svibnju 1936. unajmljene su prostorije u današnjoj Boškovićevoj ulici u kojima je osnovana najprije čitaonica, a nešto kasnije i knjižnica. Matica je više puta u Čakovcu organizirala Tjedan hrvatske knjige i književna sijela, gostovanje gradišćanskih (1938.) i bunjevačkih (1940.) Hrvata, proslave godišnjica velikih hrvatskih pisaca (stota obljetnica rođenja A. Šenoe, tristota obljetnica smrti I. Gundulića), a redovito je s varaždinskom Maticom izmjenjivala gostovanja.

Planirana nakladnička djelatnost tek je djelomično ostvarena te je 1936. godine objavljena knjiga dr. Zvonimira Dugačkog, Međimurje – zemlja i stanovništo, dok nažalost objavljivanje knjiga pjesama Ive Sokača i Vinka Kosa nažalost nije ostvareno.

Godine 1940. utemeljeno je Povjerenstvo MH u Štrigovi, na čelu s učiteljem Ivanom Rihterom, a planiralo se utemeljiti još barem jedno povjerenstvo, i to u Prelogu. Ukupno je MH u Čakovcu i Međimurju godine 1940. imala 78 članova, uglavnom najpoznatijih kulturnih djelatnika, nastavnika, poduzetnika i ostalih poznatijih građana.

Šesnaestoga travnja 1941. godine mađarska vojska ulazi u Čakovec te je rad MH zabranjen, a njena arhiva mahom uništena. Po završetku 2. svjetskog rata organizacije s nacionalnim predznakom nisu dozvoljene te do obnove rada Matice u Čakovcu dolazi tek 1964. godine.

Začetak obnove rada MH u Čakovcu seže u 1962. godinu kada je na Pedagoškoj akademiji na inicijativu profesora Jože Skoka i Zvonimira Bartolića održan pripremni sastanak na kojem je bilo nazočno tridesetak istaknutih javnih djelatnika grada, no osnivačka skupština održana je tek dvije godine kasnije, 29. lipnja 1964. godine. Za predsjednika Upravnog odbora izabran je profesor Joža Skok, za tajnika profesor Zvonimir Bartolić, a za članove Upravnog odbora Rudolf Kermek, Jure Tomljenović, Joža Skok, Priska Kulčar, Dragutin Toma, Vinko Lisjak, Marijan Legac, Mira Kermek i Zvonimir Bartolić. U ovome razdoblju Matica je čitavo vrijeme imala svoje sjedište u prostorijama Pedagoške akademije, a rad je započeo ispočetka jer je sva dokumentacija bila uništena.

Ogranak je djelovao sedam godina, a za to vrijeme održano je oko 150 književnih večeri, predavanja i tribina, dok je dobar dio raspoloživih financijskih sredstava upotrijebljen za obnovu nakladničke djelatnosti te je objavljeno trinaest knjiga. Godine 1971. Ogranak je suorganizirao znanstveni skup povodom 300. obljetnice zrinsko-frankopanske pogibije te otkrio spomen-ploču na zidinama Staroga grada Zrinskih u Čakovcu. Sudjelovao je i u postavljanju poprsja dr. Ivanu Novaku pred zgradom Pedagoške akademije, a na njegov rodni dom u Macincu postavio je spomen-ploču. Planirano je pokretanje časopisa Hrvatski sjever (zajedno s ograncima u Varaždinu i Koprivnici), ali ovu, kao i sve druge aktivnosti prekinula je iznenadna zabrana u siječnju 1972. godine kojoj su prethodila uhićenja rukovodstva i pretresi prostorija koje je na Pedagoškoj akademiji koristila Matica. U trenutku zabrane Ogranak Čakovec imao je 122 člana, od čega 48 članova-radnika.

Nakon obnove rada Matice hrvatske u Zagrebu, 12. prosinca 1989. godine, održana je 3. veljače 1990. godine obnoviteljska skupština u Čakovcu, ponovno u prostorijama sada već bivše Pedagoške akademije (tada u sklopu Filozofskoga fakulteta u Zagrebu). Za predsjednika Ogranka izabran je prof. Zvonimir Bartolić, a za tajnika prof. Dragutin Toma; obnoviteljskoj skupštini bili su nazočni i dr. Ivan Kirić, Vinko Lisjak, Ernest Fišer, Stanislav Petrović, prof. Drago Bišćan, mr. Juraj Novak, dr. Verica Jačmenica-Jazbec i Ivica Jembrih. Već i prije održavanja skupštine članovi MH vratili su 24. siječnja 1990. godine na zidine Zrinskoga grada spomen-ploču koju su komunističke vlasti skinule 1978. godine.

Do godine 1991. Ogranak ponovno djeluje u prostorijama bivše Pedagoške akademije, a tada od tadašnje Općine Čakovec dobiva vlastite prostorije u Kropekovoj ulici 2 koje su i danas u vlasništvu Ogranka. Nakladnička djelatnost ubrzo postaje važnim dijelom rada čakovečkoga Ogranka te je od 1991. do početka 2023. godine, bilo samostalno, bilo u sunakladništvu, objavljeno 108 knjiga.

Godine 1992. pokrenut je Hrvatski kajkavski kolendar kao godišnjak ogranka te je do danas objavljeno 27 godišta, časopis Horvatski cvetnjak objavljen je u tri broja (1992.-1994.), a časopis Hrvatski sjever tiskan je tijekom 13 godina, od 1996. do 2008. te se ponovno pokreće 2019. godine. Hrvatski sjever okupio je i ogranke iz Đurđevca, Koprivnice, Križevaca, Varaždinskih Toplica, Novog Marofa i Varaždina, no s vremenom su navedeni ogranci zbog financijskih poteškoća odustali od suradnje. Nakon toga, 2021. godine pokrenut je i časopis za književnost i književna pitanja, Riječ više!

Od naročitog je značaja Hrvatski kajkavski kolendar koji okuplja veliki broj suradnika i tiska se u više tisuća primjeraka, pri čemu prodajom u potpunosti pokriva sve svoje troškove. Kolendar objavljuje široki spektar tema, od znanstvenih do društveno-kulturnih, a znatan dio posvećuje se književnosti na kajkavskom i hrvatskom književnom jeziku.

Godine 2017. Ogranak MH u Čakovcu zajedno s Međimurskom županijom pokreće posebnu biblioteku knjiga, Bibliotheca murodravana, u kojoj se objavljuju naročito vrijedne i značajne knjige povezane s kulturom i poviješću Međimurja. Godine 2016. objavljena je knjiga prof. Ivana Pranjića, Sigetski boj u hrvatskoj epici, godine 2018. pretisak i prijevod s latinskoga knjige Josipa Bedekovića, Knjiga o Sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju, a 2019. knjiga Josipa Črepa, Međimurci u svjetskim ratovima. Slijedile su knjige Ignacija Aurelija Fesslera (ur. Alojz Jembrih) Tri prijatelja iz Novoga Zrina i fra Abrahama Zelenića (ur. Tomo Blažeka) Zercalo duše. Najnovija knjiga u ediciji zbornik je radova o štovanju sv. Jeronima u Štrigovi (ur. Kristijan Kuhar, Zoran Turk i Maja Žvorc), Sanctus Hieronymus Stridone parva natus.

Za nakladničku djelatnost Ogranak je dobio nekoliko priznanja: godine 2000. Srebrnu povelju Matice hrvatske za knjigu Kalmana Mesarića Poker Baltazara Bodora; godine 2004. nagradu Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski za najbolje objavljeno djelo (za Decretum Ivanuša Pergošića); godine 2006. istu je nagradu dobio komplet knjiga Triptih Zriniana, a dvije godine kasnije Triptih, koji je priredio prof. dr. sc. Zvonimir Bartolić, uvršten je na međunarodnom frankfurtskom sajmu knjiga među 100 najljepših publikacija na svijetu; godine 2008. na 12. međunarodnom savjetovanju tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija „Blaž Baromić 2008.“ knjiga Sibila, knjiga gatalica Zrinskoga dvora u Čakovcu dobila je srebrnu diplomu u kategoriji divot izdanja; godine 2016. Ogranak je dobio Zlatnu povelju Matice hrvatske za knjigu Vinka Žganeca Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja, a godine 2018. Zlatnu povelju za već spomenutu knjigu Josipa Bedekovića Knjiga o Sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju.

Ogranak redovito organizira stručne i znanstvene tribine i književne večeri (do danas više od 300), podupire mlade umjetnike, organizira znanstvene skupove i pruža potporu lokalnoj zajednici u organizaciji sličnih događanja. Naročita pozornost posvećuje se održavanju i očuvanju kulturnih spomenika te postavljanju spomen-ploča istaknutim pojedincima hrvatske znanosti, kulture i umjetnosti. Do danas je postavljeno 36 spomen-ploča ili sličnih obilježja.

Ogranak organizira i izlete članova u zemlji i inozemstvu, naročito u gradove i mjesta povezana s međimurskom povijesti i obitelji Zrinski (Pečuh, Sigetvar, Velika Kaniža, Bečki Novigrad…) te onima važnima za hrvatsku povijest i kulturu (Putevima glagoljice u Istri, Ozalj, Vukovar, Osijek, Đakovo…). Trajna suradnja uspostavljena je s gradišćanskim Hrvatima u Austriji, pomurskim Hrvatima u Mađarskoj te organizacijama koje okupljaju Hrvate u Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Ogranak organizira ili sudjeluje u organizaciji znanstvenih skupova. Dana 19. i 20. veljače 2010. godine OMH Čakovec i Kajkavsko spravišće Zagreb organizirali su znanstveni skup u prigodi 80. obljetnice rođenja prof. dr. sc. Zvonimira Bartolića, dugogodišnjega predsjednika čakovečkoga Ogranka. Znanstvenim skupom „Međimurska događanja 1918./1919.“, održanim 7. siječnja 2019. godine obilježena su dva događaja koja se ubrajaju u najznačajnije u međimurskoj i čakovečkoj povijesti: oslobođenje Međimurja 25. prosinca 1918. i pripojenje Međimurja matici zemlji 9. siječnja 1919. godine. Članovi Ogranka svojim izlaganjima sudjeluju i na skupovima u organizaciji sveučilišta i drugih institucija.

Ogrankom MH u Čakovcu predsjedavali su: prof. Franjo Jelačić i prof. Vjekoslav Tomašić (1936.-1941.), prof. Joža Skok (1964.-1968.), prof. dr. sc. Zvonimir Bartolić (1968.-1972. i 1991.-2008.), prof. dr. sc. Stjepan Hranjec (2008.-2014.), prof. Ivan Pranjić (2014.-2023.) te trenutni predsjednik, Zoran Turk. Dopredsjednici su bili: prof. Antun Matasović (1936.-1941.), prof. Dragutin Toma i Vjekoslav Marđetko, dipl. prav. (1996.-2000.), Zlatko Bacinger i Đuro Ružić, dipl. prav. (2000.-2002.), Đuro Ružić, dipl. prav. (2002.-2018.) i doc. dr. sc. Krunoslav Mikulan (od 2018.). Od 2023. dopredsjednik je i prof. Ivan Pranjić. Tajnici Ogranka bili su: prof. Gaston Tabor i prof. Josip Požgaj (1936.-1941.), prof. Zvonimir Bartolić (1964.-1968.), prof. Dragutin Toma (1968.-1972. i 1990.-1996.), Franjo Marciuš (1996.-2002.), Tomo Blažeka (2002.-2023.) te današnja glavna tajnica, Anita Novak.

Ogranak MH u Čakovcu danas ima 110 djelatnih članova.